• Barjaktar

  • Bubnjar

  • Kapitan

  • Četa

  • Kapitan i srdar

  • Moštra

  • Kumbat

Odjevno odjeljenje

Odjeljenje skrbi o narodnoj nošnji Blata, koju Udruženje koristi u svojim plesovima.

Danas originalne, stare nošnje ima malo pa se ona brižljivo čuva, a replike se izrađuju od novih materijala koji su najsličniji originalu.

Osnovne sirovine za izradu tradicijske odjeće na otoku bile su vuna i lan. Uz ove, domaće sirovine rano se javlja i pamuk, te neke bogatije tkanine (svila, damast…). Sve dijelove muške i ženske nošnje krojile su i ručno šivale žene za svoje ukućane i suseljane.

 

Stara muška nošnja, u kojoj se danas pleše Kumpanjija, pripada levantinsko-orijentalnom tipu odjeće: to su široke hlače (demije) od crnog sukna koje sežu do ispod koljena. Uz njih se oblači bijela, platnena košulja širokih rukava, bez ovratnika, te prsluk (župetac) od svile ili šarenog damasta, a kopča se sa velikom srebrnom dugmadi (botunima). Oko pasa veže se svileni pojas od raznobojne svile, na krajevima ukrašen resama. Na nogama su bijele čarape (bičve), koje sežu do koljena, pletene ručno s raznim uzorcima te jednostavne, plitke crne cipele. Na glavu se stavlja kapa (bareta) od crvene čoje, obrubljena bijelim turbanom omotanim svilenom vrpcom. Kapitanu je ta vrpca zlatna, barjaktaru i kaplaru srebrna, a ostalim vojnicima modra. Na vrhu kape nalazi se povijesni hrvatski grb trojedne Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije. Na kapitanovoj kapi vije se i veliko pero. Srdar ima odoru poput Napoleona, a potječe iz vremena kad je otok bio pod vlašću Francuza.

 

Stara ženska nošnja pripada jadranskom tipu odjeće. U njoj se ističe suknja (pandil) složena u bogate sitne nabore na koju se stavlja uski prsluk s poramenicama. Izrađena je od smešeg sukna. Ispod se nosi bijela košulja od finog platna s bogato nabranim rukavima, a sprijeda je izvezena bijelim vezom. U pasu se steže pojasom (kanicom) od svile cvjetnog uzorka. Uz pas je zadjenuta i bijela, čipkana maramica (obrusac). Preko košulje nekad se nosio i kaputić dugih rukava (haj) koji se izrađivao od šarene svile ili damasta. Na nogama žene nose crvene čarape i crne cipele ukrašene mašnom (fjokom). Kosa se češlja u dvije pletenice, koje se omataju oko glave. U njih se upliće i crvena traka koja se na zatiljku veže u mašnu. Posebna pažnja poklanja se nakitu: uz ogrlicu od koralja oko vrata se nose zlatni lanci (kolajne) te broševi. Na ušima su zlatne naušnice raznih oblika: na feral, na botun, lire…

 

U XIX. st. ovu staru nošnju zamjenjuje gradska odjeća u kojoj se, uz tradicionalne dijelove stare nošnje, nalaze i novi elementi. Suknja je u pasu bogato nabrana, široka, a nabori uglačani. Gornji dio čini kaputić od iste tkanine, koji se naziva saketina na pršute. Krojem je slična starom kaputiću, haju, ali je duža. Uz ovu odjeću nose se crne čarape i crne cipele bez ukrasa, a na glavi crni, slamnati šešir domaće izrade. Oko vrata stavlja se bogat zlatni nakit, a na uši naušnice. Muška nošnja iz tog vremena sastoji se od dugih crnih suknenih hlača, crnog prsluka do pojasa, košulje od bijelog platna sa širokim rukavima i bez ovratnika te crvenog pojasa. Na glavu se također stavlja crni slamnati šešir.

Facebook

Podjeli sa prijateljima